Podjela svjedodžbi učenicima OŠ Milana Langa (Bregana) bit će u sljedećim terminima:
2. srpnja 2025. (srijeda)
Predmetna nastava (5. – 7. razredi) – u 8 sati
Razredna nastava (1. – 4. razredi) – u 9 sati
PŠ Grdanjci – u 8 sati
Napomena – prijevoz za učenike-putnike bit će osiguran
3. srpnja 2025. (četvrtak)
učenici 8. razreda – u 19 sati
svečana podjela svjedodžbi uz prigodan program za učenike i roditelje
I ove školske godine učenici 3. b i 4. b razreda pokazali su veliko srce sudjelujući u projektu „Daj šapi glas“. Riječ je o cjelogodišnjem projektu s naglaskom na humanitarni rad, edukaciju i razvoj socijalne osjetljivosti učenika prema napuštenim i nezbrinutim životinjama.
U blagdansko vrijeme, kad je pomaganje još dragocjenije, učenici su s velikim entuzijazmom, uz pomoć učiteljica Zvjezdane Malović i Grete Mahović te školskom knjižničarkom Valentinom Biškup izrađivali raznovrsne božićne ukrase – božićne vjenčiće, svijećnjake, kuglice, ukrase za bor i vrata, kao i dekoracije od prirodnih materijala. Cijeloj akciji izrađivanja ukrasa priključili su se i roditelji učenika s INA Domaćinstvo. Sve izrađene rukotvorine predstavljene su u holu škole, a prikupljena sredstva usmjerena su za pomoć napuštenim životinjama.
Ove smo godine nastavili suradnju sa Skloništem za nezbrinute životinje Grada Zagreba, ali i uspostavili s gospođom Majom Kolegom (https://www.facebook.com/shar
U znak zahvale i motivacije za svoj trud, učenici su posjetili Zoološki vrt Grada Zagreba, koji ove godine obilježava 100. obljetnicu. Osim uživanja u razgledavanju životinja, posebno ih je oduševila edukativna radionica o gmazovima, gdje su saznali brojne zanimljivosti o njihovom životu, prehrani, veličini, brzini i načinu preživljavanja u prirodi.
Zahvaljujući marljivom radu, zalaganju i ustrajnosti, učenici su pokazali koliko im je stalo do dobrobiti napuštenih životinja. Ponosni smo na njihovu osjetljivost i humanost koju pokazuju drugu godinu zaredom u ovom projektu. Projekt „Daj šapi glas“ planiramo nastaviti i u idućoj školskoj godini, s nadom ostvarivanja suradnje s lokalnim skloništima u našem gradu, kako bismo podržali i pomogli napuštenim šapama iz vlastite zajednice.
knjižničarka Valentina Biškup
U novom broju Školskih novina objavljen je tekst o međunarodnom projektu “Čitanje ne poznaje granice” u kojem naša škola sudjeluje sa slovenskim kolegama.
Tekst potpisuje učiteljica Zvjezdana Malović.
U školskoj knjižnici OŠ Milana Langa, koja je prepoznata kao informacijsko, medijsko i komunikacijsko središte škole, učenici Geografske grupe predstavili su rezultate projekta „Voda – blago i baština Hrvatske“. Projekt se provodi projektnom nastavom i mentorskim pristupom kroz izvannastavnu aktivnost Geografska grupa, a dio je Kurikuluma i Godišnjeg plana i programa u školskoj godini 2024./2025. Ciljevi i aktivnosti također su usklađeni s Erasmus+ projektom „Ruku pruži, prirodi služi” i Eko-školom koji status škola s ponosom nosi. Predstavljanju rezultata projekta nazočile su voditeljice Erasmus tima Andreja Vlahović Gabriša i Nikolina Vidović s učenicama osmih razreda sudionicama ovogodišnjeg Erasmusa te pedagoginja Marija Kapuđija, knjižničarka Valentina Biškup, razrednice sedmih razreda Helena Bišćan Motočić i Martina Glasnović koja je ujedno voditeljica Geografske grupe.
Ciljevi ostvareni projektom su usvajanje novih znanja i vještina, prepoznavanje vrijednosti vode kao hrvatskog blaga i baštine, uočavanje međudjelovanja i međuovisnosti prirodnih i društvenih čimbenika, razvijanje kritičkog mišljenja, jačanje eko i europske dimenzije škole, promicanja kvalitete života u lokalnoj zajednici, digitalno opismenjivanje učenika i učitelja , jačanje europske dimenzije škole s naglaskom na mobilnosti, upoznavanje potencijala lokalne zajednice, korištenje resursa škole (Područna škola Noršić Selo, školska knjižnica) te jačanje samopouzdanja učenika i asertivnosti.
Učenici Geografske grupe predstavili su aktivnosti koje su proveli: od proučavanja i terenskog obilaska voda zavičaja na području Bregane i okolnih naselja, upoznavanja rijeke Save kao međunarodne rijeke te problematike obrane od poplava, prepoznavanja Plitvičkih jezera kao svjetske baštine te učenicima najzanimljivije aktivnosti Geografski piknik koji je održan na području jezera Bobovica i Noršić Sela. Provedeno je jačanje digitalne pismenosti korištenjem Geoportala, istraživanja putem interneta te izrade digitalnih plakata, kao i vrednovanje koje pokazuje da je ovaj projekt ostvario svoje ciljeve te je podloga i iskustvo za planiranje za iduću godinu.
Projekt je i ove godine sufinanciralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Za provedbu aktivnosti odobreno je 1.000,00 eura koji su utrošeni na nabavu potrošnog materijala , nabavu kompasa i turističko-planinarskih zemljovida Samoborskog gorja te trošak prijevoza autobusom za pripremu i provedbu Geografskih piknika.
Provedbom projekta ostvareni su brojni rezultati od kojih su posebno vrijedni: usvojena su nova znanja i vještine, ostvarena je suradnja među suradnicima i partnerima na projektu (Javna ustanova Park prirode Žumberak- Samoborsko gorje, Športsko ribolovno društvo Samobor), povećana je razina digitalnog opismenjivanja učenika i učitelja, održani su terenski obilasci na području Bregane i okolnih naselja i tri terenske nastave (Geografski piknik). Obilježeni su važni datumi (Međunarodni dan močvarnih staništa, Svjetski dan voda, Međunarodni dan šuma, Dan planeta Zemlje, Dan škole – Langovi dani), ojačana je eko i europska dimenzija škole, prepoznati su potencijali i kvaliteta života u lokalnoj zajednici, korišteni su resursi škole (Područna škola Noršić Selo i knjižnica) te ojačano samopouzdanje, javni nastup i asertivnost učenika.
Uz brojne ostvarene rezultate, posebna vrijednost rada Geografske grupe i ovog projekta jest inovativan pristup nastavi u kojem su učenici Geografske grupe imali ulogu mentora učenicima sedmih razreda tijekom Geografskog piknika na jezeru Bobovica i Noršić Selu. Uz zajedničko planiranje aktivnosti koje sukreiraju sami učenici i konkretan prostor koji je najbolja učionica nastave geografije, uloga samih učenika kao mentora jedno je od polazišta za planiranje rada Geografske grupe iduće školske godine.
učiteljica Martina Glasnović
Svi učenici koji imaju jednu ili dvije negativne ocjene (hrvatski jezik, matematika, bologija, engleski jezik) upućuju se na dopunski rad koji započinje u ponedjeljak, 23. lipnja.
Dopunski rad iz biologije počinje u 8, a iz preostalih predmeta istoga dana u 9 sati.
Na prvom satu svi učenici dobit će i detaljan raspored dopunskog rada po danima.
Natječaj se nalazi OVDJE.
Na kraju još jedne nastavne godine, nagradili smo najaktivnije čitače. Da knjige ne donose samo znanje, već i radost, učenici su ponovno potvrdili svojim primjerom.
U nižim razredima konkurencija je bila iznimno jaka, pa smo ove godine dodijelili dvije glavne nagrade – Ani Bortas Černauš i Mihaelu Peričiću, koji su svojom ljubavlju prema knjizi zaslužili pohvalnicu i knjigu na dar. Posebno smo pohvalili i čitav razred, a predsjednici razreda uručena je pohvalnica. Učenici su uz to nagrađeni i časopisima koje su s veseljem ponijeli kući.
U višim razredima najaktivniji čitač bio je učenik petog razreda, Gabrijel Grubač.
Osobito nas je razveselio interes najmlađih. Učenici 1. a i 1. b razreda rado su svoje slobodno vrijeme, posebno dok su boravili u produženom boravku, provodili upravo u knjižnici. Ta ljubav prema knjizi jasno se vidi i po broju pročitanih knjiga – 1. a razred pročitao je 284 knjige, a 1. b razred 220 knjiga tijekom godine. „Pobjedu“ je odnio 2. a razred, koji je zajedno pročitao čak 298 knjiga! Ponosni smo na njihovu upornost, interes i radost koju su pokazivali pri svakom dolasku u knjižnicu.
Zahvaljujemo svim učiteljicama i učiteljima, kako razredne i predmetne nastave, tako i produženog boravka, što kontinuirano potiču učenike na čitanje i redovite posjete knjižnici. Upravo zahvaljujući toj suradnji i podršci, naši učenici odrastaju uz knjigu kao prijatelja.
Nadamo se da će čitanje i dalje biti dio njihovih dana – i tijekom ljeta, i u godinama koje dolaze.
knjižničarka Valentina Biškup
Početkom lipnja učenici trećih razreda nagradili su se fašničkim izletom u Karlovac. Prva destinacija bio je Aquatika, slatkovodni akvarij. Učenici su imali priliku upoznati raznolike slatkovodne ekosustave kroz zanimljive izložbene postave. Naš vodič objasnio nam je značaj očuvanja vodenih resursa i različitih vrsta riba koje su nas zanimale. Učenici su s oduševljenjem promatrali ribe, kornjače i druge slatkovodne organizme. S velikim zanimanjem su sudjelovali u obilasku akvarija i postavljali mnoga pitanja.
Nakon posjeta akvariju, uputili smo se na vožnju žitnom lađom. Ovo je bio pravi doživljaj za sve učenike. Tijekom vožnje, naša vodička je pričala o značaju Karlovca u trgovini i životu uz rijeku. Učenici su aktivno sudjelovali u razgovoru i postavljali razna pitanja o zanimljivostima koje su čuli. Vožnja lađom bila je opuštajuća i puna smijeha, a učenici su imali priliku uživati u prirodnim ljepotama rijeke Kupe. Svi su imali priliku vidjeti ptice i druge životinje u njihovom prirodnom staništu.
Nakon vožnje, zaokružili smo izlet igrom u parku. Krenuli natrag prema školi, sretni i puni dojmova. Učenici su podijelili svoja iskustva i dojmove tijekom vožnje, a mnogi su izrazili želju za povratkom u Aquatiku. Izlet u Karlovac bio je izuzetno uspješan i poučan. Učenici su stekli nova znanja o slatkovodnim ekosustavima i uživali u jedinstvenom iskustvu vožnje žitnom lađom.
učiteljica Aleksandra Gudlin Mićić
Nova kolumna za Školske novine ravnatelja naše škole Igora Matijašića – o protekloj godini i simbolima, o znanju i društvenom okruženju, o bizarnostima i „razbijanju“ negative…
iz ravnateljskog kuta
PETAK TRINAESTI
piše Igor Matijašić, prof.
ravnatelj OŠ Milana Langa (Bregana)
Pristigla je kraju još jedna nastavna godina – iako se svi mi koji radimo u školama uvijek nadamo da će svaka sljedeća biti barem mrvicu manje zahtjevna, nekako se čini da je upravo ova prednjačila svojim negativnim osobinama.
Naravno da nikad nećemo zaboraviti strahovitu zagrebačku tragediju koja je baš čitavu domovinu zavila u crno, baš kao što nikad nećemo prestati isticati hrabrost učiteljice koja je svojim tijelom pokušala zaštititi nedužnu djecu. Događaj koji nam je potvrdio da se takve stvari više ne događaju „negdje tamo“, nego su tik do nas, događaj koji je sve natjerao na dodatan oprez, a kod nekih još više pojačao anksioznost. Zaključavali smo se u škole, donosili planove sigurnosti i analize rizika, ograničili pristup posjetiteljima te pisali zahtjeve za potencijalno zapošljavanje operativnih djelatnika zaduženih za sigurnost.
Simbol sretnog i bezbrižnog učenja te odrastanja najednom je postao nešto sasvim drugo…
Roditelji su još više počeli preuzimati stvari u svoje ruke – uvidjevši da institucije katkad i ne odrade svoj posao učinkovito (a problemi se pokušavaju riješiti dobivanjem na vremenu i prebacivanjem odgovornosti), jednostavno su se odlučili na krajnju mjeru – djeci su počeli uskraćivati odlazak u školu. Naravno da je ovo bila slavodobitna „kombinacija“ i za medije, osobito one koji teže senzacionalizmu te ne mare mnogo za famozni GDPR. Model se pokazao učinkovit (jer se problem brzopotezno riješio ili barem preselio dalje) pa se navedena ideja počela „širiti“ diljem zemlje.
Svima je, naravno, jasno da su generacije sve izazovnije, koncentracija je sve „tanja“, inkluzija postaje sve raširenija odrednica, a pojam „općeg znanja“ kod mnogih učenika izaziva podsmijeh. Društvene okolnosti same po sebi pospješuju đačku teoriju, kamo god se „okrenu“, zasuti su porukama iz kojih se jasno iščitava da je obrazovanje gotovo posve nevažna sporedna stvar koja – tek katkad dobro dođe. Učitelji (i to oni kvalitetni) sve više mašu na pozdrav, trajno odlaze iz svog prirodnog okružja, a burnout je sveprisutnija tuđica vezana uz škole u Hrvatskoj…
Da ove godine sve bude u duhu navedenog, pobrinuli su se i oni koji bi uvijek trebali težiti boljem i vedrijem za djelatnike sustava – sindikati. Najprije su se sasvim udaljili jedni od drugih, a potom su i oni ustrajniji odustali od borbe, mada će opet, kao i mnogo puta do sada, istaknuti kako nikoga nisu iznevjerili te su ipak svojevrsni pobjednici.
Unatoč tome što opća slika (čak i kod onih neutralnijih) izgleda kao svojevrsni poraz…
Bizarnost leži i u činjenici da je cjelogodišnja negativa dodatno pospješena i brojčanim podatkom – kraj nastave vezan je uz najnegativniji datum u mjesecu (barem ako pitate one praznovjerne).
No, kao i obično, sve „crnilo“ uvijek nekako začas uspijevaju „razbiti“ dječji osmijesi, prekrasne završne poruke i dirljivi oproštaji na kraju – učenici završnih razreda itekako shvaćaju da započinje jedno novo, posve drugačije poglavlje njihova života…
Sretno im/nam bilo svima!
