Predstavnice naše škole gostovale su u programu samoborskog radija (emisija “Škola života).
Emisija se može poslušati na LINK.
Edukacije u Grčkoj
U drugom tjednu ožujka, u sklopu Erasmus+ projekta OŠ Milana Langa „Ruku pruži, prirodi služi“, učiteljice naše škole Suzana Kos i Martina Glasnović polazile su tečajeve Introducing Sustainability Through Game-Based Learning and Gamification i Zero Waste School koji su održani u Europass Teacher Academy u Ateni. Oba tečaja doprinijeli su razvoju vještina vezano za struku i provođenje nastave, jačanje jezičnih i komunikacijskih vještina te digitalnih vještina uz jačanje interkulturalne kompetencije, stjecanje znanja o drugim kulturama i radu s kolegama iz cijele Europe. Ovo je bila prilika predstaviti našu zemlju te OŠ Milana Langa i broje aktivnosti i projekte koje naša škola provodi.
Učiteljica razredne nastave Suzana Kos koja u nastavi često koristi digitalne alate sudjelovala je na tečaju Introducing Sustainability Through Game-Based Learning and Gamification. Ovaj tečaj je nadogradnja njezinih dosadašnjih znanja i vještina na kojem su dati brojni primjeri metodologije poučavanja kroz igru na temu održivosti. Na tečaju je bilo ukupno 9 sudionika iz Italije, Slovačke, Hrvatske i Portugala. Teme koje su sudionici istraživali i o kojima su raspravljali su 3 stupa održivosti i 17 globalnih ciljeva UN-a za održivi razvoj, obrazovne prednosti GBL-a i metodologija igrifikacije te kako ih iskoristiti u svrhu podučavanja o održivosti. Budući da igranje igara nije dovoljno za podizanje svijesti o važnim pitanjima. Sudionici tečaja su stekli praktično znanje o tome kako dizajnirati i implementirati učinkovite planove lekcija za GBL i gamificirano učenje i aktivnosti. Posebna vrijednost tečaja bilo je predavanje u kulturnom centri Zaklade Stavros Niarcos koji uključuje Nacionalnu knjižnicu, Grčku nacionalnu operu i park Stavros Niarchos koji se proteže na 210.000 m².
Na tečaju Zero Waste School kojeg je pohađala učiteljica geografije Martina Glasnović sudjelovalo je 11 sudionika i to iz Španjolske, Rumunjske, Hrvatske, Slovačke, Francuske (francuski prekomorski posjed Reunion u Indijskom oceanu) te Cipra. Iako sve škole provode različite aktivnosti na temu zaštite okoliša i recikliranja, obje škole iz Hrvatske (Bregana i Slatina) i škola s Cipra jedine imaju status međunarodne Eko-škole što je potaklo interes ostalih sudionika kako postati Eko-školom. Tijekom tečaja obrađene su brojne teme od definiranje pojma otpada, problema otpada i mogućih rješenja do životnog stila bez otpada (Zero waste life), Plastična kriza u svijetu: što je plastika i kako dospijeva u ocean, Odgovor na plastičnu krizu: što kaže EU, Mikroplastika, Brza moda protiv održive mode te Zero Waste Classroom. Dio aktivnosti odrađen je kroz grupni rad i uz pomoć digitalnih alata kao što je izrada desetodnevnog Zero Waste kalendara, Svaki tanjur priča priču, ekološki kalkulator te Praćenje otpada u školi. Zanimljiv i poučan bio je prikaz već postojećih Zero Waste primjera dobrih praksi čiji je cilj minimiziranje stvaranja otpada i smanjenja utjecaja na okoliš. Tijekom tečaja učiteljica Glasnović je imala priliku predstaviti rad Geografske grupe OŠ Milana Langa kao primjer dobre prakse terenskih aktivnosti.
Zero Waste School je važan tečaj kojim OŠ Milana Langa, uz već zasluženi status međunarodne Eko-škole, osnažuje eko-dimenziju škole te jača razumijevanje načela načina života bez otpada. Pretjerano stvaranje otpada i nedostatak svijesti o održivim praksama su značajna pitanja koja utječu na naš planet i buduće generacije. U tome su i obrazovni sustavi pozvani poduzeti mjere kako bi se suočili s klimatskim izazovom, a važna karika u tome su učitelji koji mogu dati svoj doprinos kroz podizanje svijesti i promicanje smanjenja otpada među učenicima.
Kulturne aktivnosti također su važan dio tečaja i Erasmus+ projekta. To je bila prilika za upoznavanje s grčkom poviješću, kulturom, načinom svakodnevnog života, životnim navikama i tradicijom. S ciljem poboljšanja interkulturalnih kompetencija te stjecanja znanja o drugim kulturama u interakciji s kolegama iz drugih europskih država, posjećene su povijeno-kulturne i turističke atrakcije kao što su Akropola, Mikena, Epidaur i Nafplion. Zanimljiv je bio i sam obilazak i upoznavanje Atene, npr. tjedne poludnevne lokalne tržnice s domaćim proizvodima te obilazak četvrti grada gdje se isprepliću tradicija i moderno kao i svakodnevni život domaćina i turista.
učiteljica Martina Glasnović
Jelovnik školske kuhinje (24. – 28. 3. 2025.)
Jelovnik se nalazi OVDJE..
Poziv za organizaciju izvanučionične nastave – 8. razredi
Poziv se nalazi OVDJE.
Kumihimo tehnika
Što je kumihimo tehnika i kako se izrađuje narukvica u toj tradicionalnoj japanskoj tehnici izrade nakita mogli su saznati svi zainteresirani učitelji i učiteljice naše škole na kreativnoj radionici koju je vodila učiteljica likovne kulture i voditeljica UZ Plemka, Kornelija Turić Dorotić.
Radionici se odazvalo sedam učiteljica koje su nakon napornog radnog tjedna našle vremena za naučiti još jednu vještinu.
Mia Parać, učenica sedmog razreda i članica učeničke zadruge, pomogla je organizirati radionicu.
učiteljica Kornelija Turić Dorotić
Izbor članova Školskog odbora
Dokumenti se nalaze u prilogu.
Prijedlog Sindikata za izbor predstavnika radnika u Školski odbor – 18. 3. 2025.
Poziv za Skup radnika – 25. 3. 2025.
Odluka o imenovanju izbornog odbora – obrazac br.8 – 2. 4. 2025.
Zapisnik s prve (1.) sjednice Skupa radnika – 2. 4. 2025.
Poziv za sjednicu Izbornog odbora 3. 4. 2025.
Obrazac br. 11 -lista kandidata1
Obrazac br. 11 -lista kandidata3
Obrazac br.9.-Odluka o provođenju izbora predstavnika radnika u Školski odbor, 9. 4. 2025.
Obrazac br.12. – izjava radnika o pristanku na uvrštenje u listu kandidata za člana ŠO, 9. 4. 2024.
Obrazac br.14.-popis birača u postupku izbora predstavnika radnika, 9. 4. 2025.
Zapisnik s prve (1.) sjednice Izbornog odbora – 9. 4. 2025.
Odluka o imenovanju predstavnika radnika članom školskog odbora-6.5.2025.
Zapisnik o konačnim rezultatima izbora za predstavnika radnika u ŠO-6.5.2025.
Organizacija nastave u vrijeme štrajka
Dragi učenici, cijenjeni djelatnici, poštovani roditelji,
za srijedu (19. ožujka 2025.) najavljen je štrajk u školama.
U OŠ Milana Langa će se prijevoz učenika, prehrana i nastava održati sukladno redovitom rasporedu sati, ovisno o organizacijskim mogućnostima.
Nacionalni ispiti iz engleskog jezika zakazani za srijedu ujutro održat će se sukladno vremeniku, za sve učenike osmih razreda s početkom u 9 sati.
ravnatelj Igor Matijašić
Jelovnik školske kuhinje (17. 3. – 21. 3. 2025.)
Jelovnik se nalazi OVDJE.
Kviz sezona u punom zamahu
U petom kvizaškom susretu ove školske godine okupile su se četiri najkonstantnije ekipe ove sezone. U napetom (ali prijateljskom) natjecanju četvrto mjesto odnijela je ekipa „Prudeuss“, treće mjesto „I lijepi i pametni“, drugo mjesto pripalo je ekipi „Ravno s kauča“, dok su pobjednici (kao i prošloga puta) bili ekipa „MiŠ“.
Zahvaljujemo se svim ekipama na dolasku i odličnoj atmosferi te nastavljamo s kvizaškim susretima. Sljedeće okupljanje predviđeno je za travanj.
Iskreno se veselimo budućim druženjima te ovim putem pozivamo sve zainteresirane nove ekipe da nam se pridruže putem LINK
Organizatori: školska knjižničarka Valentina Biškup i učitelj razredne nastave Tomislav Palačković
Iz ravnateljskog kuta – Brinemo li o učiteljskoj dobrobiti?
Nova kolumna za Školske novine ravnatelja naše škole Igora Matijašića – o IDIZ-u i sjajnim projektima, o učitelji(ca)ma na početku puta i njihovoj dobrobiti, o lijepim riječima…
iz ravnateljskog kuta
BRINEMO LI O UČITELJSKOJ DOBROBITI?
piše Igor Matijašić, prof.
ravnatelj OŠ Milana Langa (Bregana)
Svi ravnatelji osnovnih škola (ali i svi oni koji su na bilo koji način povezani s osnovnoškolskim obrazovanjem) nesumnjivo bi trebali biti upoznati s rezultatima istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu koji je ove godine finalizirao još jedan sjajan projekt pod nazivom „Uloga ličnosti, motivacije i socio-emocionalnih kompetencija u profesionalnoj dobrobiti učitelja u ranoj fazi karijere – TeachWell“. Voditeljica dr. sc. Iris Marušić okupila je sjajan tim stručnjaka koji su proveli istraživanje u 370 osnovnih škola u Hrvatskoj, u njemu je sudjelovalo 911 učitelj(ic)a, a hvalevrijedan projekt (kakve već poslovično odrađuje IDIZ) financirala je Hrvatska zaklada za znanost.
Uz učiteljsku profesiju oduvijek se vežu ključni pojmovi kao što su entuzijazam, zadovoljstvo i motivacija, no u novije vrijeme sve češće ih zamjenjuju pritisak, sagorijevanje i stres. Posljedično – sve je veći rizik od napuštanja radnog mjesta već na „početku puta“. Pritom, zasigurno, čak nije presudan žal za društvenim ugledom (kao što su ga prosvjetni djelatnici imali nekada), kao i gotovo minoran utjecaj na „formiranje“ obrazovnih politika, već jednostavno nemogućnost da se na najkvalitetniji mogući način obavlja posao za koji su se školovali. Jasno je i zašto – svakodnevni izazovi sve su veći…
Nije tajna da učiteljsko zvanje nije atraktivno kao nekada i ne hrle baš svi nakon završetka fakulteta u škole što dokazuje i činjenica da se na pojedine natječaje za upražnjena radna mjesta javlja nerijetko – (ni)jedan kandidat. Isto tako, o (ne)mogućnosti pronalaska kraćih zamjena za odsutne djelatnike više ne treba trošiti niti riječi. Nostalgična vremena kad se smatralo da učitelj/ica po zaposlenju ostaje u istoj školi do mirovine odavno su prošla. Nove generacije (popularno nazivane tiskanim slovima abecede) imaju drugačiji „mindset“ – fitilji su kraći, pragovi tolerancije niži, a „burnout“ sve češći. Siguran sam da svaki čitatelj ovih redaka poznaje barem nekoliko osoba koje su unatrag nekoliko godina jednostavno „digle ruke“ i otišle iz sustava.
Opće je poznato da su počeci u svakoj radnoj karijeri (osobito učiteljskoj) izuzetno složen proces, stoga je itekako važno brinuti upravo o dobrobiti djelatnika koji svakodnevno ulaze u učionice. Jasno je da to nužno utječe i na kvalitetniju podršku učenicima u učenju te njihovom kasnijem akademskom postignuću. Ne bi li nam to trebao biti i svojevrsni nacionalni interes? Koliko smo samo puta istaknuli činjenicu da su upravo djeca najvažniji zalog za budućnost – nekako ostaje dojam da je to tek „mrtvo slovo na papiru“.
Na kraju, ne i manje važno – i ravnatelji škola itekako mogu doprinijeti dobrobiti svojih djelatnika neprestanom brigom o kvalitetnom ozračju i uvažavanju različitosti, kao i neprijepornoj činjenici da se neke stvari stječu isključivo iskustvom. U nemogućnosti osiguravanja boljeg materijalnog i društvenog statusa zaposlenika (možda će neke kvalitetnije uredbe i to jednog dana promijeniti) niti poneka lijepa riječ i pružanje kontinuirane podrške nisu posve beznačajni, zar ne?