Projekt “Uđi u igru”

Projekt “Uđi u igru” usmjeren je na učenike koji se ne bave niti jednom sportskim aktivnošću s ciljem poticanja na kretanje. Nema natjecateljski karakter iako se tijekom godine djecu potiče na poboljšanje sposobnosti i postizanje boljih rezultata. Učenici su tijekom godine razvijali ne samo motoričke i funkcionalne sposobnosti već usvajali priličan broj elementarnih i momčadskih igara.

Vrhunac projekta bila je pokazivanje prikazanog znanja i druženje sa učenicima drugih škola Grada Samobora koji prolaze isti projekt. Susret je imao zabavni i sportski karakter, a započeo je postrojavanjem učenika u različitim bojama majica za svaku školu. Nakon ugrijavanja uz glazbu, uslijedile su različite sportske igre u kojima su svi sudjelovali. Za razliku od sportskih natjecanja, posebno momčadskih, koji su selekcijski i u kojima uvijek oni malo slabiji ostanu sjediti na klupi, ovdje je važno da svako dijete sudjeluje od početka u aktivnosti.

Iz škole su sudjelovali učenici 2. i 3. razreda: Josip Šuflaj, Juraj Petrić ,Patrik Lončarić, Leon Lovrenčić, Teo Runtas, Lucija Gluščić, Ani Bortas Černauš, Sofija Tucaković i Iva Koletić. Voditelj učenika bio je učitelj Igor Kupres. Svi sudionici osvojili su zlatnu medalju, bez razlike, koje se toliko često nameću kao prepreka i odbojni moment u bavljenju nekim sportom. Naknadno je medalju i svoju majicu preuzela učenica Ena Kižlin koja nije mogla sudjelovati, ali je bila dio odabrane ekipe škole. 

učitelj Igor Kupres

Festival Univerzalne sportske škole

OŠ Klinča Sela bila je domaćin 13. Festivalu USŠ-e Zagrebačke županije u organizaciji Županijskog školskog športskog saveza Zagrebačke županije. Sudjelovalo je 16 škola, s približno 160 učenika koji su u svojim školama pohađali ovaj program. Školska sportska društva bila su pozivana prezentirati vlastiti rad s po najviše 5 učenica i 5 učenika.

Festival je zamišljen kao prezentacija naučenoga, a učenici su prošli 16 različitih stanica koje su imale različite sportske zadatke. Program Univerzalne sportske škole u našoj školi se odvija već osmu godinu. Pohađaju ga 35 učenika, većinom „boravkaši“ od 1. do 3. razreda.

Langovce su predstavljali: Fran Celizić, Mateo Matanović i Luka Noršić iz 3. razreda, te Layla Lalić, Buga Lovreković, Vito Mašić, Mirta Matijaščić, Klara Noršić, David Ramić i Stela Vrtarić iz 2. razreda. Voditelji je bio učitelj tjelesne i zdravstvene kulture Igor Kupres.

Već po dolasku na Festival svi sudionici dobivaju majicu, a slijedi svečani ulazak u dvoranu po abecednom redu škola. Aktivni dio traje oko jedan sat, uključujući pauze između radnih stanica. Sportskom ozračju doprinosi radosni dječji glasovi koji preplave čitav prostor, a sve prati motivirajuća glazba. Poslije zadnje stanice svaki sudionik dobio je zlatnu medalju za sudjelovanje i obrok.  

učitelj Igor Kupres

 

Škola kojoj se veseli svako dijete

Škola u prirodi je učenje u prirodnom okruženju, traje 24 sata dnevno i omogućava bolje upoznavanje svih sudionika. Takav život i rad u zajednici omogućuje učenicima stjecanje radnih navika te poštivanje dogovora i pravila zajedničkog života te izvršavanje preuzetih dužnosti i obveza da bi zajednica živjela u slozi i razumijevanju.

Učenici i učitelji 4. razreda naše škole odabrali su Dalmaciju i nisu pogriješili. Bila su to četiri nezaboravna dana provedena s prijateljima. Prvi dan smo proveli u NP Krka koji se ubraja u najvrjednije ekosustave u Europi. Nakon vožnje brodom, obišli smo i malo etno selo s prikazom starih zanata. Učenike je posebno zanimalo tkanje na tkalačkom stanu i dio HE Jaruga koja je druga najstarija hidroelektrana u svijetu i prva u Europi. Sagrađena je ispod slapa Skradinskog buka na rijeci Krki. U kasnim poslijepodnevnim satima smo stigli u Vodice u hotelski kompleks Punta. Najveće uzbuđenje je bilo smještanje po sobama i prva noć provedena s prijateljima bez roditelja. Putovanje smo nastavili drugog dana do najnižeg i najmanje naseljenog jadranskog otoka Krapnja. Krapanj je poznat po spužvarstvu, a učenici su s velikom pažnjom gledali i slušali film o spužvarstvu. Razgledavanje su nastavili u Muzeju ronjenja i spužvi.

Treći dan je bio rezerviran za posjet Trogiru. Upoznali smo mnoge znamenitosti tog najbolje sačuvanog romaničko-gotičkog grada u Srednjoj Europi. Počastili smo se sladoledom u slastičarnici koja  nosi titulu proizvođača najboljeg sladoleda u Hrvatskoj. Slikali smo se u sjeni drveta ljubavi. Po povratku u hotel, lijepo vrijeme nam je omogućilo ronjenje i kupanje u moru. Večer smo proveli u šetnji i razgledavanju Vodica. Posljednjeg dana putovanja posjetili smo Šibenik i Zadar, drugi najveći grad u Dalmaciji. U Šibeniku su svi bili oduševljeni katedralom sv. Jakova i uskim kamenim ulicama. Saznali smo zbog čega su prozori na kućama manji na posljednjem katu, da je kuhinja uvijek bila smještena u potkrovlje i da su Šibenčani imali klimu još u srednjem vijeku. Čuli smo da se u Šibeniku nalaze i ostaci najstarijeg sira na svijetu. U Zadru smo razgledali grad na otoku i njegove znamenitosti (crkvu sv. Donata, Kalelargu, Pozdrav Suncu…) i za kraj poslušali koncert koji su nam priredile Morske orgulje.

Po povratku u Breganu smo prepričavali najbolje s ovog nezaboravnog putovanja. Učenici su se najviše veselili vremenu provedenom u kupanju u moru, a mi učitelji što imamo odličnu i vrlo pristojnu djecu. Na svakom koraku smo nailazili na pohvale za ponašanje. Učenici su pokazali da se četverogodišnji trud učitelja o učenju kulturnog ponašanja isplatio. Hvalili su nas vodiči, djelatnici hotela, u restoranu hotela…. Bilo nam je SUPER! Puno smo naučili. Obogatili smo se novim vještinama i s radošću se družili. Bilo je to putovanje i druženje za sjećanje.  

učiteljica Zvjezdana Malović

Petaši otkrili ljepote Baraćevih spilja

Za upoznati bogatstvo prirodnih ljepota Hrvatske nije dovoljno letjeti i promatrati svijet očima sokola. Potrebno je zaroniti u dubine jezera i mora, zakoračiti ili se spustiti u brojne špilje. Broj speleoloških objekata u Lijepoj našoj, u koje spadaju špilje i jame, ide do brojke 10 000. Nisu sve jednako velike niti dostupne za javnost. Čak 52 dulje su od 100 metara, a za većinu je potrebno imati baš speleološko iskustvo i opremu. One koje su nam dostupne otkrivaju dio bogatog podzemnog bogatstva i još uvijek su prostori istraživanja. Među takve spada Gornja Baraćeva špilja nedaleko Rakovice.

Učenici petih razreda su uz stručno vodstvo obišli špilju i upoznali neke od posebnosti lokaliteta. U neposrednoj blizini uživali su koristeći sportske i rekreativne sadržaje. Oni se nalaze uz potok koji izvire u neposrednoj blizini brda u kojem se nalaze špilje.

Zatim su učitelji Sanja Rapljenović, Andreja Fabac, Kosta Radanović i Igor Kupres te pomoćnica u nastavi Marija Noršić učenike poveli u posjet centru podzemne baštine Speleon. Ondje saznaju otkrića o nalazima kostiju životinja, vrijednim arheološkim nalazima i druge zanimljivosti vezane za otkrića u području Baraćevih spilja. Nakon ručka u centru, učenici su imali priliku za potrošnju unesenih kalorija uz sportske igre koje su sami osmislili.

učitelj Igor Kupres

Geografski piknik 2026.

Međunarodni dan biološke raznolikosti, ujedno Dan zaštite prirode, u petak 22. svibnja trideset učenika mlađe i starije Geografske grupe OŠ Milana Langa obilježili su Geografskim piknikom na jezeru Bobovica. Pri obilježavanju ovog najvažnijeg datuma za zaštitu prirode, naglasak je bio na boravku u prirodi, prepoznavanju potencijala lokalne zajednice, kretanju, očuvanju prirodnih resursa i smanjenju upotrebe plastike, multidisciplinarnom pristupu učenju, suradnji s lokalnom zajednicom, osnaživanjem samopouzdanja učenika te jačanja eko i europske komponente škole. Pripreme za Geografski piknik traju još od listopada kada je u sklopu Erasmus dana u Bregani i projekta „Plastika van – to je naš plan!“ u učionici geografije starija Geografska grupa (osmaši) uredila geo-kutak predstavivši konkretne korake za smanjenje upotrebe plastike i plastičnog otpada tijekom rada i terenske nastave ove izvannastavne aktivnosti.

Okupivši se ispred OŠ Milana Langa u Bregani, učenici Geografske grupe šestih razreda u pratnji učiteljice geografije Martine Glasnović, pomoćnice u nastavi Marije Benković i dijela osmaša učenika-mentora, krenuli su pješice prema Klokočevcu i Bobovici. Prateći potok Podvrščak na području Klokočevca, a zatim potok Bistrac na području Bobovice, uočili su da su ova naselja, s još uvijek obilježjima ruralnog prostora, smještena na riječnoj terasi koju je u prošlosti oblikovala rijeka Sava. Od gospodarskih djelatnosti učenici su po putu iz primarnog sektora uočili poljoprivredu, a iz tercijarnog trgovinu, ugostiteljstvo i uslužne obrte.

Istovremeno drugi dio učenika starije Geografske grupe (učenici-mentori) u pratnji učitelja Marina Rimca školskim kombijem su do ribičkog doma Športskog ribolovnog društva Samobor prevezli stvari potrebne za održavanje piknika (zadatke za istraživanje, kompase, karte i drugo) dok su učenici s položenim ribičkim ispitom i ribolovnom dozvolom Luka Rešetar, Petar Vapnar, Filip Jungić Šinko, Antun Glasnović, Ivano Horvat, Hrvoje Zajc i Gabrijel Vrbančić pripremili pet mjesta za prikaz ribolova s obaveznom opremom s naglaskom na pažljivom i štedljivom korištenju ribičke opreme i pribora za ribolov, osobito plastičnog.

Po dolasku šestaša, nešto poslije 9 sati, učenike je ispred ŠRD Samobor pozdravio Ivan Horvat. Upoznao je učenike s vodnim područjima kojima gospodari Društvo, s ulogom ribolovnih društava u upravljanju i brizi za riblji fond, aktivnostima kojima ribolovno društvo provodi na jezeru Bobovica tijekom godine te koje su najčešće vrste riba u samoborskim vodama. Uz biološku raznolikost ribljih vrsta u jezerima, potocima i rijeci Savi, učenici su upoznali i vrstu ribe blistavac (Telestes souffia) koja je zaštićena na europskoj razini (europska ekološka mreža Natura 2000) obzirom da ju u Hrvatskoj nalazimo samo na području potoka Bregane nizvodno od Grdanjci do ušća rijeke Save.

Radom u malim grupama koju su činili šestaši uz podršku osmaša-mentora, učenici su strpljivo rješavali zadatke i putem mobilnih telefona istraživali o biološkoj raznolikosti, zašto 22. svibnja obilježavamo Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj te upoznali ugrožene vrste u Hrvatskoj. Osmaši su strpljivo usmjeravali svoje mlađe kolege dok su šestaši prema starijim školskim kolegama pokazali poštovanje i povjerenje. Jedan od zadataka grupe bio je intervju s učenicima-ribičima na temu korištenja ribičke opreme te smanjenja plastičnog otpada u vodi i na obali. To je bila prilika da učenici-ribiči prenesu svoja znanja o rekreativnom ribolovu kao jednoj od izvanškolskoj aktivnosti u kojoj u prirodi nalaze mir, opuštanje i tišinu.

Uz očuvanje divljih vrsta i ugroženih staništa, Konvencija o biološkoj raznolikosti Ujedinjenih naroda, čija je potpisnica i Hrvatska, prepoznaje ulogu izvornih tradicijskih pasmina koje su važan dio ekosustava. Jedna od takvih pasmina je hrvatski posavac – izvorna hrvatska pasmina konja koju je tijekom Geografskog piknika predstavio Juraj Čiček iz Bobovice s hrvatskim posavcem Putkom. Učenici su primijetili prilagodbe staništu uz rijeku Savu i  poplavnim pašnjacima gdje slobodno pasući provode veći dio godine, kao što su široka kopita te mirna narav i mišićavost jer je posavac služio kao radni konj.

Kako je OŠ Milana Langa akreditirana Erasmus ustanova te se kroz rad Geografske grupe osnažuje europska i eko-komponenta, učenici su istražili koje aktivnosti obilježavaju zaštitu prirode u 2026. godini u Hrvatskoj i u Španjolskoj kao članicama Europske unije. Ova aktivnost dio je provedbenog plana nakon promatranja nastave u osnovnoj školi Nuestra Señora del Sagrado Corazón  u Madridu, Španjolska, učiteljice geografije Martine Glasnović početkom svibnja.

Učenici OŠ Milana Langa i Geografska grupa projektnom nastavom i Geografskim piknikom pokazali su da mijenjanjem navika možemo puno učiniti za prirodu i očuvanje okoliša, a time i zdravu budućnost naše lokalne zajednice. Doprinos tome su koraci koje su učenici zajednički planirali, a zatim i uspješno odradili u prirodi bez plastičnog pribora za jelo i piće, korištenjem limenih bočica za vodu, pažljivim i štedljivim korištenjem opreme za terensku nastavu i ribolov te smanjenjem količine otpada i njegovim odvajanjem radi recikliranja. 

učiteljica Martina Glasnović

Knjižničari u Bregani

U našoj je školi proteklog tjedna održano Županijsko stručno vijeće osnovnoškolskih knjižničara Zagrebačke županije pod nazivom „Inovativno, kreativno, originalno – iz naših knjižnica“. Susret je okupio oko 35 školskih knjižničara i stručnih suradnika koji su kroz bogat i sadržajan program razmijenili iskustva, primjere dobre prakse i nove ideje za rad u školskim knjižnicama.

Tijekom stručnog vijeća održano je šest zanimljivih i poučnih predavanja koja su obuhvatila različite teme vezane uz inovativan pristup radu u školskim knjižnicama, poticanje čitanja, kreativnost i dobrobit učenika i djelatnika škole.

Posebnu pažnju privuklo je predavanje naših stručnih suradnika psihologa Nikole Novosela i knjižničarke Ivančice Otmačić pod nazivom „Burnout bingo: igrom protiv industrije savjeta“. Predavanje je na zanimljiv i interaktivan način otvorilo važnu temu profesionalnog sagorijevanja te sudionicima ponudilo korisne ideje i smjernice kako se lakše nositi sa stresom na poslu i izazovima svakodnevnoga rada u školi.

U sklopu predavanja predstavljene su i preporuke knjiga za čitanje te osvrti članova školskog čitateljskog kluba, što je dodatno obogatilo sadržaj i potaknulo sudionike na promišljanje o važnosti čitanja, osobnog razvoja i brige o mentalnom zdravlju.

Sudionici su istaknuli kako je susret bio iznimno inspirativan, bogat sadržajem i poticajan za daljnji profesionalni razvoj i suradnju među školskim knjižničarima.

knjižničarka Ivančica Otmačić

Čitanje i nadalje ne poznaje granice

Sredinom svibnja ostvaren je završni susret učenika i učiteljica koji sudjeluju u projektu Čitanje ne poznaje granice s partnerskom školom OŠ Komenda Moste iz Komende u Sloveniji. Suradnja je to koja traje već sedmu godinu, a koordinatorice projekta školske su knjižničarke Ivančica Otmačić i Andreja Nagode Burger. Osnovna ideja projekta jest poticanje čitanja naglas, unapređivanje čitateljskih sposobnosti i vještina, razvoj svijesti o važnosti i utjecaju čitanja te promocija hrvatske i slovenske dječje književnosti, povijesti, kulture i jezika.

Cjelokupan program bio je dvojezične naravi, a učenici su zajedno sa svojim učiteljicama i mentoricama Jasminom Dadić, Ivanom Smolej Kolarek, Anitom Ban, Lidijom Vučajnk Škrobot, Marinom Rimcem i Ivančicom Otmačić izveli niz kreativnih točaka: od nastupa bubnjara i bubnjarki, pjesme zbora uz pratnju na klaviru do dramskih i lutkarskih predstava, dramskog monologa i recitacija slovenskih književnika. Naši prijatelji iz Slovenije upotpunili su program izvedbom svojih pjevno-plesnih točaka, prikazom čitanih djela, predstavom i određenim vizualizacijama.

Nakon zajedničkog ručka goste smo odveli na kovačku radionicu i razgledavanje Rudnika svete Barbare u Rudama gdje su mogli iskusiti jedinstveni doživljaj prolaska kroz tunele rudnika duge 350 m te čuti priču o životu i radu rudara te patuljcima Bergmanima. Djecu je posebno razveselilo kušanje rudarske greblice, gastronomskog specijaliteta bez kojeg bi cjelokupan doživljaj ostao nepotpun. Po povratku u školu učitelji su imali vremena za razmjenu iskustava i dojmova, a učenici za palačinke.

Drago nam je da smo imali mogućnost ugostiti drage nam prijatelje iz Slovenije, zajedno njegovati naše jezike i kulture te ne dopustiti da nas granice dijele.

knjižničarka Ivančica Otmačić