Učiteljica Andreja Vlahović Gabriša na međunarodnoj konferenciji

Učiteljica Andreja Vlahović Gabriša sudjelovala je na Međunarodnoj konferenciji  Eko škola u OŠ Jožeta Gorjupa u Kostanjevici na Krki. U subotu, 31. 5. ovaj krasni slovenski gradić bio je mesto okupljanja slovenskih i hrvatskih obrazovnih radnika koji su došli predstaviti svoje aktivnosti u sklopu programa “Eko škola”.

U uvodnom dijelu Dijana Garašić, nacionalna koordinatorica programa Globe u Hrvatskoj, predstavila je priručnik za učitelje Obrazovanje za održivi razvoj. Nakon nje Gordana Jarabek, diplomirana fizioterapeutkinja, govorila je kako se nositi sa stresom i razgovarati sa svojim tijelom, a Marco Antonio Segovia Bifarini iz Ekvadora govorio je o cirkularnoj ekonomiji.

U 12 učionica preko 200 obrazovnih radnika iz vrtića, osnovnih i srednjih škola pokazalo je svoje primjere dobre prakse i projekte koje provode u sklopu aktivnosti eko škole. Većina ih je bila iz Slovenije no bilo je tu i primjera iz raznih dijelova Hrvatske te se i naša škola svojim aktivnostima na projektu “Ruku pruži, prirodi služi” uvrstila u eko škole čije aktivnosti su prezentirane hrvatskim i slovenskim kolegama. Konferencija je bila izvrsno organizirana i poslužila je kao inspiracija za nove projekte i buduće aktivnosti u našoj školi.

učiteljica Andreja Vlahović Gabriša

Donja Bregana dočekala prvašiće

Učenici prvih razreda su se povodom Langovih dana zaputili, u pratnji svojih učitelja, na igralište u donju Breganu.

Nakon dolaska uslijedila je kratka eko radionica koja se sastojala od razgovora o otpadu, važnosti recikliranja i o tome što mi možemo učiniti već danas kako bismo pomogli našem planetu. Nakon razgovora i izmjene ideja uslijedio je i praktični dio u kojem smo razvrstavali papir i plastiku.

učiteljica Josipa Tandarić

Iz ravnateljskog kuta – Stanje na terenu

Nova kolumna za Školske novine ravnatelja naše škole Igora Matijašića – o terenskim nastavama i anegdotama, o guštanju i noćnim morama, o pravilnicima i pitanjima s (ne)poznatim odgovorima…

iz ravnateljskog kuta

STANJE NA TERENU

piše Igor Matijašić, prof.

ravnatelj OŠ Milana Langa (Bregana)

Svibanj i lipanj su mjeseci u kojima se odrađuje podosta nastave izvan učionice – bilo da se radi o popularnim ekskurzijama, školama u prirodi, izletima ili kojekakvim terenskim nastavama. O (pre)velikim iznosima jednodnevnih ili višednevnih boravaka izvan škole već je podosta toga rečeno – agencije će se, naravno, pravdati da je sve poskupjelo i da su jednostavno prisiljeni na porast cijena, a većina roditelja će (koliko god to nekima bilo teško) pokušati naći način da baš njihovo dijete ne bude zakinuto neodlaskom na zajedničko druženje s vršnjacima. Uostalom, ma koliko šutjeli o tome, upravo takvi školski događaji puno više se pamte od matematičkih jednadžbi, glagolskih vremena ili geografskih pojmova. Siguran sam da i svaki čitatelj ovih redaka (bez obzira na godine) pamti neku anegdotu vezanu uz svoj „maturalac“.

Neupućen netko pomislio bi da baš takve događaje svi jedva čekaju…

No, stvarnost je, nerijetko, sasvim drugačija. Umjesto „guštanja“ i uživanja u ljepotama prirode, katkada se takvi odlasci pretvaraju u „noćne more“ za učitelje-pratitelje. Sve je zahtjevnije kontrolirati skupine mladih koji upravo boravak izvan učionica shvaćaju kao poziv na raskalašenost i mogućnost činjenja svega onoga što im kod kuće ili u školi nije dozvoljeno. Bizarnost leži u činjenici da se niti jednom učeniku ne može izrijekom uskratiti odlazak na izvanučioničnu nastavu, čak ako ima i izrečenu pedagošku mjeru. Pokušajte samo zamisliti kako se ponaša onaj koji niti u školskim prostorima ne poštuje pravila niti bilo kakav autoritet, a pritom ima i svesrdnu podršku roditelja.

Naravno, kad god se nešto dogodi, prstom se gotovo uvijek upire u odrasle osobe koje su u pratnji.

Ne bi li mnogo jednostavnije bilo stvari vratiti na „tvorničke postavke“ – predstaviti svaku izvanučioničku nastavu kao svojevrsnu nagradu onima koji su to trudom i zalaganjem uistinu i zaslužili? Ne bi li se upravo takvim načinom poslala prava poruka svim onima koji učestalo krše kućni red, ne poštuju učitelje, uništavaju školsku imovinu ili sudjeluju u vršnjačkom nasilju? Ne bi li se onda minorizirala mogućnost iščašenih ponašanja na samoj terenskoj nastavi? Ne bi li tada   svi zajedno, baš kao što je i zamišljeno, uživali u boravku izvan škole?

Dok se takve stvari ne promijene i nadalje ćemo čitati zabrinjavajuće stvari vezane uz određena putovanja, pojedini roditelji će osuđivati učitelje koji (opet!) nisu bili dovoljno „budni“, ravnatelji će se crvenjeti zbog postupaka svojih učenika, a svekolika javnost će lakonski zaključiti – nešto je trulo o sistemu školstva.

A svi mi i nadalje ćemo proučavati odredbe pomno sročenog pravilnika o izvođenju izleta koje će ostati tek mrtvo slovo na papiru. Ne treba zaboraviti da u njemu, između ostalog, piše da roditelj mora uputiti svoje dijete i upozoriti ga na norme društveno prihvatljivog ponašanja, moguće opasnosti, zabranu korištenja alkohola, opijata, nikotina i narkotika, nužnost poštovanja odluka učitelja za vrijeme izvanučioničke nastave te prihvatiti obvezu dolaska po svoje dijete u slučaju težih povreda određenih pravila.

Pitanje je – što će se dogoditi pojedinom roditelju ako to ne ispoštuje? Odgovor (kao i kod mnogih sličnih pitanja) svi znamo…

Langovi dani u Noršić Selu

U OŠ Milana Langa u  četvrtak 29. svibnja održani su 3. Langovi dani, projekt koji se provodi od 2023. godine radi promicanja i čuvanja baštine znamenitog pedagoga Milana Langa po kojem škola nosi ime. Ove godine zajednička tema bila je ekologija te su svi učenici i djelatnici škole bili uključeni u različite eko-aktivnosti. 

Langove dane učenici 7.a, 7.b i 7.c razreda s razrednicama Valentinom Mahović, Helenom Motočić Bišćan i Martinom Glasnović te učiteljima u pratnji Marinom Rimcem i Lidijom Vučajnk Škrobot, proveli su na terenskoj nastavi u Područnoj školi Noršić Selo. Aktivnosti za sedmaše pod nazivom Geografski piknik pripremili su učenici Geografske grupe koji su imali ulogu mentora. Geografski piknik provodi se u sklopu projekta „Voda – blago i baština Hrvatske“ te Erasmus + projekta „Ruku pruži, prirodi služi“ i eko-škole.  Sedmaši su od učenika-mentora saznali osnove informacije o Parku prirode Žumberak-Samoborsko gorje unutar kojega se Noršić Selo nalazi s naglaskom na posebnosti vode i problemima otpada na području Parka.

Kod župne crkve Duha Svetoga dočekao ih je zvonar Josip Ivkovčić koju su razgledali te mobitelom zabilježili detalje unutrašnjosti ove crkve koja se prvi puta spominje 1642. godine.

Zahvaljujući dobroj vidljivosti, uspješno je provedena vježba orijentacije. Učenici su lako uočili najviši vrh Žumberakog gorja i Panonske Hrvatske Svetu Geru (1178 m) te Oštrc (752 m), Zečak (795 m) i Medvednicu (vrh Sljeme, 1033 m). Odredili su svoje stajalište, strane svijeta i azimut navedenih vrhova. 

Tijekom obilaska Noršić Sela učenici-mentori usmjerili su ostale sedmaše da uoče u prostoru smještaj sela u zavjetrini hladnih sjevernih vjetrova te izgled i arhitekturu starih kuća koje su u prizemlju građene od kamena, a prvi kat od drva. Za život u Noršić Selu u prošlosti su bila važna dva izvora, a jedan od zadataka je bio promaći i fotografirati „vodenicu“  – drveno izbočenje na dijelu kuće u kojem se u posudi držala pitka voda donesena s izvora. Također, u skladu s danas sve istaknutijim pojmom Zero Waste Life, učenici su prepoznali prednosti i razlike života na selu i gradu na temu zbrinjavanja bio-otpada.

Po povratku u Područnu školu i okrijepe (piknika), učenici i učitelji proveli su vrijeme u sportskim aktivnostima i druženju s naglaskom na kretanju i boravku u prirodi.

Geografskim piknikom u Noršić Selu ostvareni su ciljevi projekta „Voda – blago i baština Hrvatske“ jačanja eko-dimenzije škole i povratka prirodi kroz osmišljavanje i implementaciju novih metoda i oblika rada s naglaskom na zdravlje učenika, povećanje kretanja i boravka u prirodi nakon pandemijskog razdoblja te promicanja kvalitete života u lokalnoj zajednici. Također, prepoznati su potencijali lokalne zajednice i korištenja resursa škole (Područna škola Noršić Selo) kao idealno okružje za učenje. Kako su učenici Geografske grupe prethodno odradili terensku nastavu radi pripreme Geografskog piknika za sedmaše povodom Langovih dana, navedeno se pokazalo inovativnim i pozitivnim primjerom u kojem učenici mogu kvalitetno učiti jedni od drugih uz jačanje samopouzdanja učenika, razvoj komunikacijskih vještina i asertivnosti. 

učiteljica Martina Glasnović

Završnica međunarodnog projekta u Sloveniji

Prošloga utorka učenici Osnovne škole Milana Langa iz Bregane sudjelovali su na završnoj svečanosti međunarodnog projekta “Čitanje ne poznaje granice” koja se održala u partnerskoj školi OŠ Komenda Moste u Sloveniji. Ova vrijedna suradnja traje već četiri godine, a projekt je prepoznat kao izniman doprinos promociji čitanja, razvoju različitih vrsta pismenosti i međukulturnog dijaloga.

Po dolasku u Moste, hrvatske učenike i njihove učiteljice srdačno su dočekali domaćini pred školom s pjesmom i zvucima harmonike, nakon čega su ih poveli u školu, gdje ih je dočekala okrjepa i topla dobrodošlica. Svečanost je započela pozdravnim govorima voditeljica projekta knjižničarke OŠ Komenda Moste Andreje Nagode Burger i učiteljice Zvjezdane Malović iz OŠ Milana Langa. Slijedio je prigodni kulturno-umjetnički program u kojem su hrvatski i slovenski učenici kroz različite izražajne oblike: pjesmu, ples, glazbu, filmove, dramatizacije i recitacije – predstavili književna djela koja su čitali tijekom školske godine.

Učenici naše škole su, uz pomoć svojih mentorica, cijele godine marljivo čitali slovenska djela i pripremali točke za nastup. Učenici dramske grupe su pod vodstvom učiteljice Anite Ban pripremili igrokaz prema djelu Anje Kokalj, Medvedek se uči kolo voziti. Drugašići su čitali Sovicu Oku, Svetlane Makarovič i uz pomoć učiteljice Natalije Hrenek Prosoli izveli lutkarsku predstavu. Trećaši su sa svojom učiteljicom Zvjezdanom Malović odabrali predstaviti djelo Juri Muri v Afriki o dječaku koji se ne voli prati, Tone Pavčeka. Peter Klepec, prema istoimenom djelu France Bevka je bio igrokaz o poštenom i vrijednom dječaku koji su pripremili četvrtaši sa svojom učiteljicom Jasminom Dadić. Knjižničarka Valentina Biškup je sa svojim malim knjižničarkama pripremila Mišku in kamenčeka, a učiteljica slovenskog jezika Lidija Vučajnk Škrobot je sa svojom skupinom Mehurčki uvježbala recitacije pod nazivom Venček Župančićevih. Učenice osmog b razreda (mentorica Valentina Mahović) su prema tekstu Ferija Lainščeka pripremile animaciju Terezino biserje. Cijela je svečanost simbolično zaokružena zajedničkim izvođenjem pjesme Na planincah sončece sije.

Nakon programa i zajedničkog ručka, uslijedile su zajedničke sportske aktivnosti slovenskih i hrvatskih učenika. Domaćini su nam pripremili i foto safari. Učenici su se podijelili u skupine i uz pomoć karte, fotografija i zadataka su krenuli put od škole u Moste do škole u Komendi. Trebalo je prepoznati drveće, građevine, detalje u okolišu i riješiti zagonetku. U safariju su hrvatski učenici imali pomoć slovenskih kolega.  Upoznali su mnoge znamenitosti Komende i posjetili spomen kuću  Petra Pavela Glavara (1721. – 1784.). On je bio pčelar, svećenik, zapovjednik, mecena, prosvjetitelj i župnik koji je ostavio neprocjenjivo nasljeđe u Komendi. Obišli smo najveću kulturnu znamenitost mjesta, crkvu svetog Petra i tri lipe.

Susret smo završili malicom ispred škole u Komendi i zajedničkom fotografijom. Oprostili smo se od naših domaćina s najavom novog susreta, ovog puta u Bregani.

Za škole u projektu ova suradnja od iznimnog je značenja jer su se uključili učenici, učitelji i ravnatelji, a njihovo iskustvo ovog projekta i završne aktivnosti vrlo je pozitivno. Vratili smo se kućama  s oduševljenjem prepuni dojmova i ponosa što smo dostojno predstavili svoju školu.

učiteljica Zvjezdana Malović

 

Zanimljivo druženje s lovcima

Prošloga četvrtka u našoj školi i oko nje bilo je vrlo bučno, veselo i vidjelo se već na samom prilazu da je atmosfera neubičajena. Svaki razred je na svoj način obilježavao Langove dane. Učenici 4. razreda ugostili su dva lovca. Jedan je djed našeg Lovre, gosp. Zlatko Kovačić, a drugi je predsjednik Lovačkog društva „Srna“ Samobor, gosp. Marijan Lukšić.

Nas je zanimalo što danas čine lovci kako bi očuvali šumske životinje i njihova staništa. Uživali smo u pričama o životinjama koje obitavaju u našim krajevima. Takođe su se osvrnuli na gradnju hranilišta, hranjenje kukuruzom i sijenom u zimskim mjesecima i ekološkim akcijama čišćenja okoliša. Pitanja vezanih uz životinje bilo je napretek. Znatiželjno su željeli saznati što više o divljim svinjama, lisicama, zečevima, lasicama, mnogim vrstama ptica, kako žive, gdje obitavaju, kako se ponašati u susretu s nekima u šumi.

Pred kraj priča i pokoje lovačke zgode – gospodin Marijan je vrlo lijepo istaknuo važnost druženja i rada u zajedništvu svih lovaca. Ne zaborave ni svoje starije članove koje rado pozivaju u svoju lovačku kuću. U knjizi Milana Langa bilo je spomena i na krivolov u našem kraju. Djeci je to bilo interesantno pa je i to bilo jedno od pitanja.

Uz neke nepoznate stvari saznali smo da se kroz šumu treba hodati glasno, lupkajući štapom kako bi nas životinje čule i odmakle se od ljudi. Veprovi i divlje svinje razmnožile su se u prevelikom broju pa danas stvaraju velike probleme u našoj okolici uništavajući usjeve, vrtove i njive. Objasnili su da mora doći do kontroliranog odsrtrela istih, ali na udaljenosti većoj od 100 m od naselja ili 300 m dalje od grada. Ovo druženje urodilo je prijedlogom da se suradnja škole i LD „Srna“ i dalje nastavi te smo pozvani da se edukacije mogu nastaviti u njihovoj lovačkoj kući, za sve učenike škole kao i djelatnike. Ovo je danas bio vrlo poučan, zanimljiv i druženjem protkan dan.

Hvala našim lovcima!

učiteljica Greta Mahović

 

Ljepote Gorskog kotara

Učenici petih razreda uputili su se prošle srijede u ranim jutarnjim satima na izvanučioničku nastavu, a dan su proveli istražujući prirodne ljepote Gorskog kotara. U pratnji učenicima bile su razrednice Marija Aščić, Nikolina Vidović i Kornelija Turić Dorotić, učitelji Kosta Radanović i Andreja Vlahović Gabriša te pomoćnica u nastavi Marija Benković. Putovali su autobusom, veseleći se cjelodnevnom boravku u prirodi i zanimljivim aktivnostima koje su ih očekivale. Po dolasku u Park-šumu Golubinjak, prošetali su stazom do „Kraljice šume“, divovske jele čija se starost procjenjuje na 250 godina. Razgledali su i Amfiteatar, otvoreni prostor okružen visokim stijenama.

Nakon kratke šetnje, nastavili su prema spilji Lokvarki koja je ostavila najveći dojam na učenike jer je najdublje turistički uređena spilja u Hrvatskoj. U pratnji vodiča spuštali su se u podzemlje i uživali u pogledu na mnogobrojne spiljske ukrase, istražujući čak četiri etaže do dubine od 75 metara i slušajući priče o geološkoj povijesti. Nakon ručka, nastavili su prema Lokvarskom jezeru, gdje su imali slobodno vrijeme za igru i odmor uz obalu jezera. Vratili su se u autobus i uputili se prema Bregani puni dojmova, bogatiji za jedno nezaboravno iskustvo u prirodi i podzemnim čarolijama Hrvatske.

učiteljica Nikolina Vidović

Eko radionica na otvorenom – Zeleni koraci              

U sklopu obilježavanja 3. Langovih dana, učenici 3. razreda u pratnji učiteljica (Zvjezdana Malović, Aleksandra Gudlin Mićić, Ružica Fabekovec, Sanja Barbarić i pomoćnice u nastavi Dijana Kušić i Đurđica Bortas) sudjelovali su u eko radionici na otvorenom, koja je održana u Lugu Samoborskom. Cilj radionice bio je razvijati ekološku svijest, osnažiti ljubav prema prirodi te učiti kroz igru i suradničke  aktivnosti u stvarnom okruženju.

Aktivnosti su počele čitanjem motivacijske priče. Učenici su prepoznavali poruke priče i aktivno sudjelovali u raspravi. Koristeći prirodne materijale (lišće, grančice, kamenčiće, cvijeće), izrađivali su slike i oblike po vlastitom izboru. Naglasak je bio na kreativnosti, timskom radu i poštovanju okoliša. Nastali radovi izloženi su na sportskom igralištu u improviziranoj izložbi na otvorenom. Učenici su ponosno prezentirali svoje uratke prijateljima iz razreda i razrednicama.

Kroz kviz pitanja o ekologiji i zaštiti prirode učenici su ponovili naučeno i pritom se zabavili. Kviz je bio prilagođen uzrastu, a provodio se u manjim skupinama. Učenici su na određenom prostoru tražili predmete koji ne pripadaju prirodi (npr. plastika, limenke, papirnati otpad). Nakon pronalaska predmeta, razgovarali su o pravilnom načinu odlaganja otpada i recikliranju. Svaki tim dobio je diplomu „Zeleni prijatelj prirode“ kao priznanje za aktivno sudjelovanje i iskazanu ekološku svijest.   

Eko radionica u Lugu Samoborskom protekla je u veselom i radnom ozračju. Učenici su pokazali izniman interes i motiviranost za teme vezane uz ekologiju. Aktivnost je u potpunosti ispunila svoj cilj i obogatila kurikulum prirode i društva, ali i odgojno-obrazovni rad škole kroz izravno iskustvo u prirodi.

učiteljica Ružica Fabekovec

Izrada nakita od otpada

Prošloga tjedna u PŠ Grdanjci razgovarali smo o sakupljanju otpada, kritički promišljali o količini otpada koje svakodnevno proizvodimo u svome kućanstvu te na koji način neke od tih materijala možemo iskoristiti na kreativan način. Učenici su u prikupljanje materijala uključili članove svoje obitelji i susjede tijekom cijelog mjeseca te su prikupljene materijale donosili u školu.

Odlučili smo da će od tih materijala izrađivati nakit. Tako su učenici izradili različite ogrlice, narukvice, prstenje, a našla se tu i poneka kruna. Učenici su uživali u izradi nakita, ali i u svijesti da na taj način barem malo pomažu očuvanju prirode.

učiteljica Suzana Kos

Otpad, zdravlje i kemija svakodnevice

U sklopu 3. Langovih dana u Bregani prošloga je ponedjeljka učiteljica Valentina Martinček održala predavanje na Učiteljskom vijeću pod nazivom „Otpad, zdravlje i kemija svakodnevice“.

Vrlo zanimljivo i poučno izlaganje savršeno se uklopilo u temu ovogodišnjih Langovih dana (ekologija).