Konferencija o kulturi čitanja

U Ljubljani je održana Europska konferencija o čitalačkoj pismenosti na kojoj je sudjelovalo 430 stručnjaka iz 45 zemalja. Središnja tema “Pismenost – vrata u bolji svijet” bila je podijeljena u šest sekcija.

Učiteljica slovenskog jezika i kulture Lidija Vučajnk Škrobot (zajedno s kolegama iz Bosne i Hercegovine, Austrije, Švicarske i Lichtensteina), u sekciji međukulturnih okolina predstavila je slovensku putujuću knjižnicu u Bregani i druge primjere dobre prakse širenja slovenske literature među djecom i odraslima.

Brojna predavanja i radionice ponudile su mnoge inovativne pristupe i materijale za poticanje čitalačke kulture na hrvatskom i slovenskom jeziku, a školska knjižnica bit će obogaćena novim multijezičnim gradivom.

U tri dana povezali su se i mnogi učitelji iz Hrvatske, Slovenije i drugih zemalja sa svježim idejama i dogovorili buduću suradnju i posjete učenika s obje strane granica. U jesen će nas tako posjetiti učiteljica iz Austrije i održati radionicu za učenike slovenskog jezika.

učiteljica Lidija Vučajnk Škrobot

Ponos Samobora – Ema Dujmović

Već po tradiciji, na kraju svake nastavne godine biraju se učenici generacije koji potom dobivaju svoj zasluženi dio medijskog prostora. U novom broju časopisa Naš Samobor objavljena su imena i fotografije najboljih učenika samoborskih osnovnih škola.

Ponos Samobora i naše škole – Ema Dujmović!

Ljeto s Marijom u Noršiću

Posljednji susret čitateljskog kluba u ovoj školskoj godini obilježili smo uz knjigu prigodnog naslova „Ljeto s Marijom“ autorice Olje Savičević Ivančević. Druženje je održano posljednjeg dana lipnja u vivšoj područnoj školi u Noršić Selu, na mjestu koje je i ovoga puta pružilo savršenu kulisu za razgovor o knjigama, prijateljstvu i ljetu koje je pred nama.

Dojmovi o pročitanoj knjizi bili su podijeljeni. Dok je neke osvojila svojom pričom i atmosferom, drugima je čitanje predstavljalo veći izazov. Upravo su različita mišljenja još jednom pokazala kako svaka knjiga pronalazi svoj put do čitatelja na drugačiji način te potaknula zanimljivu i živu raspravu.

Oko jednoga smo, međutim, svi bili složni – atmosfera te večeri bila je nezaboravna. Topla ljetna večer u Noršić Selu ispunila se zvucima gitare i pjesme, čitali su se ulomci novih romana u nastajanju i stihovi, a sve je bilo obogaćeno smijehom i neizostavnom okrjepom.

Na najljepši mogući način zaključili smo još jednu čitateljsku godinu, potvrdivši da vrijednost čitateljskog kluba nije samo u pročitanim stranicama, nego i u ljudima koji ih zajedno dijele. Kao što nas i sama knjiga podsjeća, najljepše ljetne uspomene nisu uvijek one koje planiramo, već one koje nastanu u dobrom društvu – i upravo ćemo takvu večer u Noršić Selu dugo pamtiti.

socijalna pedagoginja Marija Kapuđija

Svečana podjela svjedodžbi osmašima

Svečanom podjelom svjedodžbi osmaši su u četvrtak 2. srpnja službeno završili svoje osnovnoškolsko obrazovanje. Na prigodnoj priredbi održanoj u večernjim satima u holu škole prisjetili su se lijepih trenutaka i svojih uspjeha. Podršku su im dali učitelji nižih razreda, članovi razrednih vijeća, stručni suradnici, roditelji. Na samome početku s nekoliko se riječi prisutnima se obratio ravnatelj škole Igor Matijašić.

Svjedodžbe su se dijelile abecednim redom, a istaknuta su imena učenika koji su dobili pohvalu razrednog vijeća za uspjeh i uzorno vladanje.

Pročitana su imena učenika koji su ove školske godine sudjelovali na višim razinama natjecanja i smotri: Viktor Tucaković, Sara Ivkovčić, Lucija Celižić, Lara Svinjarić, Ema Dujmović za sudjelovanje na državnoj smotri iz građanskog odgoja (mentorica Andreja Vlahović Gabriša) te Antun Glasnović, Fran Dekalić i Viktor Tucaković i Niko Celizić iz 5. a za državno natjecanje u stolnom tenisu (mentori Igor Kupres i Martina Glasnović). Iako nisu osmaši, nagrade su dobili Leon Vrtarić iz 5. b i Patrik  Petrić iz 6. c za sudjelovanje na   državnom natjecanju iz informatike (mentorica Ivona Vrančić).

Najboljom učenicom u 8. a razredu proglašena je Lucija Celižić, a Viktor Tucaković najbolji je učenik u 8. c. Učenicom generacije proglašena je Ema Dujmović iz 8. b razreda. Posebnu nagrada za trud dobio je Leon Kralj iz 8. a. Nagrade su se sastojale od keramičkih posuda koje je izradila keramička grupe učenika naše škole voditeljice Kornelije Turić Dorotić, knjiga te cvijeća u teglama, a uručili su ih ravnatelj škole, razrednice i socijalna pedagoginja Marija Kapuđija.

Zahvalu svim djelatnicima škole za uručene svjedodžbe, pohvale i nagrade u ime svih učenika izrekla je Ema Dujmović. Svoje literarne radove čitali su Nikola Žganjer i Tamara Bajt, glazbene točke imali su Ema Krizmanić  i Karlo Kosić uz pratnju profesorice Antonije Kosić, školski bubnjari i školski bend, a kroz program su vodile Franka Dekanić i Lara Svinjarić. Za glazbeni dio programa bio je zadužen učitelj Marin Rimac, za tehniku Tomislav Palačković, a program su osmislile razrednice Martina Glasnović, Valentina Mahović i Helena Bišćan Motočić.

učiteljica Valentina Mahović

 

Crveni tepih humanosti

Solferino, slikoviti gradić na sjeveru Italije, prošlog je tjedna od 24. do 28. lipnja postao globalno središte humanosti. Tradicionalno godišnje okupljanje privuklo je oko 20 000 volontera Crvenog križa i Crvenog polumjeseca iz cijeloga svijeta. Ovaj impresivan skup još je jednom potvrdio da ideja solidarnosti ne poznaje granice, dok su ulice Solferina preplavile prepoznatljive crvene odore entuzijasta vođenih istim ciljem – pomaganjem najranjivijima. Veliku podršku volonterima davalo je lokalno stanovništvo dočekujući sve sudionike srdačnim pljeskom, zastavicama, bombonima i vodom.

Pet dana Solferino je živio u znaku zagrljaja koji brišu granice. Vrhunac emocija zbio se u subotu, 27. 6. tijekom legendarne “Fiaccolate”. Tisuće upaljenih baklji, među kojima su gorjeli i plamenovi u rukama volontera iz Društva Crvenog križa  Zagrebačke županije, osvjetljavale su put od Solferina do Castiglione delle Stivijere. U tom trenutku, dok je mrak nestajao pred svjetlošću tisuća baklji, volonteri su u sebi nosili svaku osobu kojoj su ikada pružili ruku, dokazujući da nitko u patnji nije sam.

Ovo putovanje za svakog volontera iz Zagrebačke županije nije bilo tek običan izlet; bio je to povratak na izvore, na mjesto gdje je rođena najveća humanitarna ideja čovječanstva. Upravo se ovdje, 24. lipnja 1859. godine, odigrala strašna, krvava bitka kod Solferina. U samo petnaest sati surovog ratovanja, brda oko grada pretvorena su u golemu, otvorenu grobnicu.

Više od 40 000 ranjenih, osakaćenih i umirućih vojnika ostalo je ležati na suncu, prepušteno umiranju u agoniji. Vojne medicinske službe bile su nemoćne i neorganizirane, a vapaji za kapljicom vode i komadićem suosjećanja slamali su i najtvrđa srca. Povijest je u tom trenutku disala kroz nezamislivu bol.

Iskru nade zapalio je švicarski poduzetnik Henry Dunant. Zatečen užasom koji je nadišao sve njegove poslovne misli, Dunant nije mogao okrenuti glavu. Istinski potresen, zaboravio je tko je i zašto je došao. Pokrenuo je lokalne žene, majke i kćeri, te s njima počeo previjati rane svima – bez obzira na uniformu koju su nosili. Poučeni riječima “Siamo tutti fratelli” (Svi smo braća), prepoznali su čovjeka u patniku.

Iz te suze nad solferinskim žrtvama i iz Dunantove vizije pretočene u knjigu “Sjećanje na Solferino”, rođen je Međunarodni pokret Crvenog križa. Taj isti zavjet, danas s ponosom baštine i volonteri iz Zagrebačke županije.

učiteljica Valentina Martinček